{"id":15,"date":"2025-04-28T11:05:37","date_gmt":"2025-04-28T09:05:37","guid":{"rendered":"https:\/\/foto.geof.unizg.hr\/rs4risk\/?page_id=15"},"modified":"2025-04-29T09:37:20","modified_gmt":"2025-04-29T07:37:20","slug":"o-projektu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/o-projektu\/","title":{"rendered":"O projektu"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U okviru natje\u010daja Europske svemirske agencije odobren je projektni prijedlog \u201eAutomatsko pra\u0107enje urbanizacije za procjenu rizika metodama daljinskih istra\u017eivanja podacima programa Copernicus\u201c. Navedeni projektni prijedlog plod je dugogodi\u0161njih interdisciplinarnih istra\u017eivanja u podru\u010dju geodezije, geoinformatike i gra\u0111evinarstva. Nositelj projekta je Geodetski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu sa partnerima sa Gra\u0111evinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Dr\u017eavne geodetske uprave.<\/p>\n\n\n\n

Razvoj automatskog sustava za pra\u0107enje urbanizacije u svrhu procjene rizika, temeljenog na metodama daljinskog istra\u017eivanja i podacima programa Copernicus, omogu\u0107it \u0107e dobivanje to\u010dnih i a\u017eurnih prostornih i atributivnih podataka o gra\u0111evinama. Kao podru\u010dje istra\u017eivanja odabrana je Republika Hrvatska, no rje\u0161enje ovog problema mo\u017ee imati zna\u010daj i na globalnoj razini. Glavna tema projekta je razvoj primjena koje koriste podatke iz svemirskog programa Copernicus Europske svemirske agencije (ESA), to\u010dnije podatke satelita Sentinel-2. Tehnike daljinskog istra\u017eivanja smatraju se robusnim alatom za dobivanje to\u010dnih i aktualnih prostornih i atributivnih podataka na velikim podru\u010djima. Program Copernicus Europske svemirske agencije, sa svojim satelitskim segmentom Sentinel-2, omogu\u0107uje besplatan pristup satelitskim snimkama visoke prostorne i vremenske rezolucije. Budu\u0107i da ESA osigurava satelitske snimke visoke kvalitete s prostornom rezolucijom od 10 metara (Sentinel-2) na globalnoj razini, vjerujemo da ovaj projekt ima veliki zna\u010daj za precizno i brzo pra\u0107enje urbanizacije te dobivanje varijabli va\u017enih za procjenu rizika. Nadalje, predlo\u017eena tehnologija i automatske metode bit \u0107e lako primjenjive diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Evaluacija performansi i procjena o\u0161te\u0107enja seizmi\u010dki ugro\u017eenih zgrada jedan je od klju\u010dnih aspekata implementacije strategija smanjenja rizika. To podrazumijeva pravilno i isplativo djelovanje ciljanom sanacijom kriti\u010dnih skupina zgrada prije nego \u0161to se dogodi potres te kroz detaljne planove skloni\u0161ta, intervencija spa\u0161avanja i procjene \u0161tete u post-potresnoj. Tehnike daljinskog istra\u017eivanja pru\u017eaju vrijedne podatke za procjenu opasnosti od potresa i procjenu rizika. Iako se visina i granice zgrade dobivaju obradom podataka daljinskog istra\u017eivanja razli\u010ditim tehnikama, ne postoji studija za odre\u0111ivanje godine izgradnje, \u0161to je va\u017ean parametar za seizmi\u010dku ranjivost. Iako su neki istra\u017eiva\u010di koristili godinu izgradnje kao parametar, op\u0107enito su poku\u0161ali hipotetski procijeniti te podatke ovisno o vrsti konstrukcijskog sustava zgrade (zidani, armirani beton, \u010delik itd.) (Borfecchia i sur. 2010., Liuzzi i sur. 2019.). Razvoj metode za automatsku procjenu godine izgradnje na temelju podataka Copernicusa i drugih podataka promatranja Zemlje bit \u0107e glavni cilj projekta.<\/p>\n\n\n\n

Planirana realizacija projekta je na razini grada (mikro mjesta istra\u017eivanja), \u0161to je skupo, dugotrajno i radno intenzivno za prikupljanje tradicionalnim metodama. Na taj \u0107e se na\u010din ubrzati postupak pra\u0107enja urbanizacije i procjene rizika. Glavni cilj ovog projektnog prijedloga je razvoj i testiranje prototipa za automatsko pra\u0107enje urbanizacije za procjenu rizika uz pomo\u0107 daljinskog istra\u017eivanja i podataka programa Copernicus za brzo i to\u010dno prikupljanje podataka te za pobolj\u0161anu procjenu rizika za mjesta istra\u017eivanja u Hrvatskoj. Planirana su tri specifi\u010dna cilja:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Razvoj algoritma i prototipa za automatsko pra\u0107enje urbanizacije za procjenu rizika metodama daljinskog istra\u017eivanja i podacima programa Copernicus\n
      \n
    • Razvoj algoritma i prototipa za automatsku procjenu godine izgradnje na temelju slobodno dostupnih satelitskih snimaka (npr. Sentinel 2, SPOT, Landsat)<\/li>\n\n\n\n
    • Razvoj algoritma i prototipa za automatsko odre\u0111ivanje visine i povr\u0161ine zgrade na temelju satelitskih snimaka vrlo visoke rezolucije (VHRSI, npr. WorldView)<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n\n\n\n
    • Verifikacija razvijenog algoritma pomo\u0107u LiDAR i aerofotogrametrijskih podataka, kao i mjerenja na terenu<\/li>\n\n\n\n
    • Izrada stvarnih i to\u010dnih informacija o inventaru zgrada za nacionalne registre, pobolj\u0161ane karte procjene rizika i druge vizualizacije i analize na temelju razvijenog algoritma<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      U okviru natje\u010daja Europske svemirske agencije odobren je projektni prijedlog \u201eAutomatsko pra\u0107enje urbanizacije za procjenu rizika metodama daljinskih istra\u017eivanja podacima programa Copernicus\u201c. Navedeni projektni prijedlog plod je dugogodi\u0161njih interdisciplinarnih istra\u017eivanja u podru\u010dju geodezije, geoinformatike i gra\u0111evinarstva. Nositelj projekta je Geodetski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu sa partnerima sa Gra\u0111evinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Dr\u017eavne geodetske […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"class_list":["post-15","page","type-page","status-publish","hentry"],"uagb_featured_image_src":{"full":false,"thumbnail":false,"medium":false,"medium_large":false,"large":false,"1536x1536":false,"2048x2048":false},"uagb_author_info":{"display_name":"Ivana Jarak","author_link":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/author\/ijarak\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"U okviru natje\u010daja Europske svemirske agencije odobren je projektni prijedlog \u201eAutomatsko pra\u0107enje urbanizacije za procjenu rizika metodama daljinskih istra\u017eivanja podacima programa Copernicus\u201c. Navedeni projektni prijedlog plod je dugogodi\u0161njih interdisciplinarnih istra\u017eivanja u podru\u010dju geodezije, geoinformatike i gra\u0111evinarstva. Nositelj projekta je Geodetski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu sa partnerima sa Gra\u0111evinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Dr\u017eavne geodetske…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/15","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/15\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":100,"href":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/15\/revisions\/100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rs4risk.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}