U okviru natječaja Europske svemirske agencije odobren je projektni prijedlog „Automatsko praćenje urbanizacije za procjenu rizika metodama daljinskih istraživanja podacima programa Copernicus“. Navedeni projektni prijedlog plod je dugogodišnjih interdisciplinarnih istraživanja u području geodezije, geoinformatike i građevinarstva. Nositelj projekta je Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sa partnerima sa Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Državne geodetske uprave.
Razvoj automatskog sustava za praćenje urbanizacije u svrhu procjene rizika, temeljenog na metodama daljinskog istraživanja i podacima programa Copernicus, omogućit će dobivanje točnih i ažurnih prostornih i atributivnih podataka o građevinama. Kao područje istraživanja odabrana je Republika Hrvatska, no rješenje ovog problema može imati značaj i na globalnoj razini. Glavna tema projekta je razvoj primjena koje koriste podatke iz svemirskog programa Copernicus Europske svemirske agencije (ESA), točnije podatke satelita Sentinel-2. Tehnike daljinskog istraživanja smatraju se robusnim alatom za dobivanje točnih i aktualnih prostornih i atributivnih podataka na velikim područjima. Program Copernicus Europske svemirske agencije, sa svojim satelitskim segmentom Sentinel-2, omogućuje besplatan pristup satelitskim snimkama visoke prostorne i vremenske rezolucije. Budući da ESA osigurava satelitske snimke visoke kvalitete s prostornom rezolucijom od 10 metara (Sentinel-2) na globalnoj razini, vjerujemo da ovaj projekt ima veliki značaj za precizno i brzo praćenje urbanizacije te dobivanje varijabli važnih za procjenu rizika. Nadalje, predložena tehnologija i automatske metode bit će lako primjenjive diljem svijeta.
Evaluacija performansi i procjena oštećenja seizmički ugroženih zgrada jedan je od ključnih aspekata implementacije strategija smanjenja rizika. To podrazumijeva pravilno i isplativo djelovanje ciljanom sanacijom kritičnih skupina zgrada prije nego što se dogodi potres te kroz detaljne planove skloništa, intervencija spašavanja i procjene štete u post-potresnoj. Tehnike daljinskog istraživanja pružaju vrijedne podatke za procjenu opasnosti od potresa i procjenu rizika. Iako se visina i granice zgrade dobivaju obradom podataka daljinskog istraživanja različitim tehnikama, ne postoji studija za određivanje godine izgradnje, što je važan parametar za seizmičku ranjivost. Iako su neki istraživači koristili godinu izgradnje kao parametar, općenito su pokušali hipotetski procijeniti te podatke ovisno o vrsti konstrukcijskog sustava zgrade (zidani, armirani beton, čelik itd.) (Borfecchia i sur. 2010., Liuzzi i sur. 2019.). Razvoj metode za automatsku procjenu godine izgradnje na temelju podataka Copernicusa i drugih podataka promatranja Zemlje bit će glavni cilj projekta.
Planirana realizacija projekta je na razini grada (mikro mjesta istraživanja), što je skupo, dugotrajno i radno intenzivno za prikupljanje tradicionalnim metodama. Na taj će se način ubrzati postupak praćenja urbanizacije i procjene rizika. Glavni cilj ovog projektnog prijedloga je razvoj i testiranje prototipa za automatsko praćenje urbanizacije za procjenu rizika uz pomoć daljinskog istraživanja i podataka programa Copernicus za brzo i točno prikupljanje podataka te za poboljšanu procjenu rizika za mjesta istraživanja u Hrvatskoj. Planirana su tri specifična cilja:
- Razvoj algoritma i prototipa za automatsko praćenje urbanizacije za procjenu rizika metodama daljinskog istraživanja i podacima programa Copernicus
- Razvoj algoritma i prototipa za automatsku procjenu godine izgradnje na temelju slobodno dostupnih satelitskih snimaka (npr. Sentinel 2, SPOT, Landsat)
- Razvoj algoritma i prototipa za automatsko određivanje visine i površine zgrade na temelju satelitskih snimaka vrlo visoke rezolucije (VHRSI, npr. WorldView)
- Verifikacija razvijenog algoritma pomoću LiDAR i aerofotogrametrijskih podataka, kao i mjerenja na terenu
- Izrada stvarnih i točnih informacija o inventaru zgrada za nacionalne registre, poboljšane karte procjene rizika i druge vizualizacije i analize na temelju razvijenog algoritma